LEKTIRA KAO POTICAJ ZA STVARALAŠTVO!
Autor: Kristina Prilika, 7. 5. 2024.
Učenici 8.b razreda u mjesecu travnju čitali su lektirno djelo Karla Brucknera "Sadako hoće živjeti" te inspirirani moćnom antiratnom porukom i željom djevojčice Sadakom za životom izradili na satu ždralove od stranica starih otpisanih knjiga. Ideju za izradom ždralova predložila je učiteljica Ivana Krešo. 
Radnja Brucknerova romana Sadako hoće živjeti opisuje djevojčicu Sadako Sasaki koja je s četiri godine postala žrtva eksplozije atomske bombe u Hirošimi. Bomba je eksplodirala kilometar i pol od njezine kuće, ali, nažalost, ubrzo nakon eksplozije, kod nje su se počeli javljati znakovi oboljenja od radijacije. Liječnici su joj dijagnosticirali leukemiju i prognozirali još godinu dana života.
Djevojčica je, inspirirana knjigom koju je čitala, odlučila napraviti tisuću papirnatih ždralova, jer po starom japanskom vjerovanju, osoba koja ih toliko napravi, dobiti će pravo na ostvarivanje jedne želje, budući da ždral u japanskoj kulturi simbolizira mir i zdravlje. Želja djevojčice Sadako bila je život. Iako je Sadako bila odlučna napraviti ždralove, često je nailazila na razne poteškoće, poput nestašice papira i slično. Ipak, svim silama se trudila ustrajati u svom naumu. Nažalost, nije ga uspjela izvršiti. Umrla je nakon što je napravila 990 ždralova.
Ova priča inspirirana je stvarnom djevojčicom Sadako, koja je umrla u 12. godini života od radijacije nakon eksplozije atomske bombe u Hirošimi 1945. g. Djevojčica je radila ždralove, ali ne zna se koliko ih je točno napravila prije smrti. Nakon što je umrla, njezini prijatelji su napravili onoliko ždralova koliko ih sama nije uspijela napraviti da dosegne tisuću ždralova te su Sadako i pokopali sa svim ždralovima.
Danas je književni lik, ali i stvarna djevojčica Sadako postala primjer žrtve atomskih ratovanja, ali i rata općenito, u kojima stradaju oni najviše nevini - djeca.
Glavna ideja ovog romana je glasna antiratna poruka svima, a pogotovo onima na vlasti, onima koji odlučuju. Roman namijenjen mladima upravo njih treba podučiti da, jednom kada odrastu, ne dopuste da se ovakve stvari ponove. Priča o Sadako u Japanu je dio nacionalne kulture te se o njoj priča na svakoj obljetnici stradanja Hirošime. Više fotografija pogledajte u FOTOGALERIJI!
