POPIS DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE U OŠ (PRIJEDLOG PREMA KURIKULUMU NASTAVE HJ)
Cjelovito čitanje književnih tekstova jedna je od ključnih sastavnica nastave književnosti u školi. Ona proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti. S jedne strane treba omogućiti razvoj kulturne pismenosti koja uključuje poznavanje, razumijevanje i korištenje osnovnih elemenata kulturnoga okružja. U tome poznavanje književnosti, koja je ne samo konstitutivni čimbenik toga okružja već ujedno i jedan od najznačajnijih oblika njegove refleksije, ima posebnu vrijednost. S druge pak strane, čitanje književnih tekstova donosi mogućnost specifičnoga (trans)formativnog iskustva koje pridonosi osobnom razvoju čitatelja. Čitanje, kao svojevrsna igra mogućnosti, otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.
Ovaj popis, ponajprije, predstavlja prijedlog tekstova koji, prema procjeni članova Stručne radne skupine, omogućuju cjelovito čitanje usmjereno prema navedenoj svrsi nastave književnosti. Riječ je o otvorenome popisu s kojega učitelj može izabrati tekstove prema svojim profesionalnim kriterijima, no ništa ga ne priječi da za cjelovito čitanje izabere i neki drugi prikladan tekst koji nije na popisu. To se odnosi ne samo na razmjerno suvremene tekstove već i na one starije. Ovaj popis predloženih tekstova oblikovan je na temelju nekoliko osnovnih kriterija. Prvi je od njih usmjeravao izbor na tekstove koji odgovaraju kulturno dominantnoj predodžbi o književno vrijednim djelima. Drugi je kriterij nalagao izbor samo onih tekstova koji su prikladni za učenikovo samostalno cjelovito čitanje. Zbog toga na popisu nisu mnoga važna djela svjetske i nacionalne književnosti, poput Biblije, Homerovih epova, Don Quijotea, Judite, Ribanja i ribarskoga prigovaranja ili Robinje. To ne znači da se učenici s tim djelima uopće neće susresti, već da će ih upoznati preko najznačajnijih dijelova ili ulomaka, kao što je uobičajeno u nastavnoj praksi. Stoga ovaj popis nipošto ne treba poistovjećivati s popisom sadržaja nastave književnosti ili pregledom „nastavnoga gradiva“. Treći je kriterij izbora bio primjerenost tekstova dobi učenika i njihovu kulturnome i životnom iskustvu. Ovaj je kriterij osobito važan imamo li na umu činjenicu da djeca i mladi ljudi čitaju sve manje i da je za mnoge od njih čitanje u školi možda i jedina prilika da razviju sklonost prema čitanju i čitalačke navike. Zbog toga se na ovome popisu nalazi razmjerno velik broj suvremenih književnih tekstova koji su redovno bliži senzibilitetu, interesima i potrebama mladih čitatelja. Naposljetku, popis sadržava tekstove iz različitih književnih razdoblja, djela iz nacionalne i svjetske književnosti te tekstove koji pripadaju različitim književnim vrstama, što omogućuje raznolika kulturna i čitateljska iskustva.
Još jednom želimo istaknuti da ovaj popis predloženih tekstova za cjelovito čitanje nije zaokruženi obvezujući kanonski popis. Njegov je otvoreni karakter posljedica uvjerenja da su usmjerenost na učenika i profesionalna autonomija učitelja temeljna pretpostavka kvalitetnoga odgoja i obrazovanja.
Na ovim stranicama nalazi se popis lektirnih naslova prema važećem nastavnom planu i programu za hrvatski jezik. Popisi su dosta veliki, ali u svakom razredu učenici moraju pročitati obveznu lektiru (po jedan naslov za 1. i 2. r. te po 2 naslova od 3. do 8. r. Ostalih 5 ili 6 naslova obvezne lektire tijekom školske godine učenici biraju u dogovoru s učiteljicama. Na web-stranici škole>link knjižnica, s desne strane nalazi se popis obvezatne lektire za svaki, tj. za tekući mjesec.
Oznake M (mala knjiga – slikovnica), D (dječja književnost), O (omladinska književnost ili književnost za mlade), I (igrokazi) i N (narodna književnost), odnose se na pripadnost knjige pojedinoj zbirci, odnosno fondu školske knjižnice. Popis lektire ima karakter obveze i preporuke, no učenicima na raspolaganju stoji cjelokupni fond knjižnice i sve zbirke, te bi bilo korisno da po vlastitom izboru čitaju i one naslove koji nisu na POPISU LEKTIRE.